Misa za početnike 4

...nije stvar u tome da nam Gospodin ne želi uslišati molitve – itekako želi, ta mi smo njegova ljubljena djeca! Stvar je u tome što mi često ne možemo primiti Božji dar, jer ne želimo ono što, i onako kako nam to Bog želi darovati 

„To potpuno predanje određene životne situacije upravo je ono što Isus traži od nas. On to ne traži kako bi nam mogao nametnuti svoju volju s kojom se mi inače ne bismo složili, nego zato jer zna da zbog napeta iščekivanja njegova riječ ne može pasti u naše srce, ne može ondje ostati i ne može donijeti rod“

Duh Sveti nam daje duhovno razumijevanje riječi. Tu se ne radi o općenitom značenju pojedine riječi ili rečenice, koje možemo naučiti, nego o razumijevanju značenja pojedine riječi, izraza ili rečenice za nas osobno, u životnim situacijama u kojima se nalazimo ili za koje molimo. Duh Sveti može dati i razumijevanje (spoznanje) koje nam je ponekad potrebno u vezi misne nakane koju prikazujemo. Primjerice, može nas potaknuti da nekome oprostimo ili da se za nešto pokajemo, može nas ohrabriti da nastavimo s molitvom, a može nam također dati do znanja da je naša molitva uslišana te samo trebamo čekati da vidimo njezine plodove. Do tog duhovnog razumijevanja dolazi u našem srcu kad osjetimo kako nam određene riječi odjekuju drukčije i zadržavaju se u našem sjećanju kako bismo o njima nastavili promišljati. Te riječi otvaraju nova pitanja u našem osobnom odnosu s Bogom te nam otvaraju nove poglede na njega i njegovu poruku. Ponavljam dio rečenice iz Katekizma: to duhovno razumijevanje Božje riječi stvara živu vezu između nas i Krista, riječi Božje i Slike Očeve. Za taj odjek nije nužna 'fizička' tišina – on je moguć cijelo vrijeme mise, od ulaska u crkvu do izlaska; tišina u kojoj riječi Duha Svetoga mogu odjeknuti je tišina srca.

Bez predanja nema primanja

Preduvjet te potrebne tišine srca je stav pozornog slušanja bez napeta iščekivanja. Napeto iščekivanje da nam se dogodi nešto što bismo željeli čuti ili doživjeti jedna je od najvećih zapreka slušanju riječi i primanju milosti. Poznato je da se najviše čudesnih uslišanja dogodi u trenucima kad odustanemo od tjeskobna traženja, kad se predamo. To potpuno predanje određene životne situacije upravo je ono što Isus traži od nas. On to ne traži kako bi nam mogao nametnuti svoju volju s kojom se mi inače ne bismo složili, nego zato jer zna da zbog napeta iščekivanja njegova riječ ne može pasti u naše srce, ne može ondje ostati i ne može donijeti rod. On nam ne želi ništa nametnuti jer zna da nametnuto nećemo primiti s ljubavlju te nećemo od toga (nametnutog) imati nikakvu korist (usp. 1 Kor 13,3). Konačno, ni njemu nije križ nametnut, nego ga je sam prihvatio od Oca, potpuno slobodno, u ljubavi. Ne trebamo se dakle bojati predati jer nam Isus neće ništa nametnuti. Ako nam, primjerice ponudi trpljenje umjesto ozdravljenja ili oslobođenja, to će uvijek biti trpljenje koje će imati smisao – kao što ima smisao majčino cjelonoćno bdijenje pored bolesnog djeteta – i rado ćemo ga prihvatiti jer će to trpljenje nekome biti istinski blagoslov a nama će biti na posvećenje. Kojeg vjernika ne bi posvetila (učinila ga istinskijom, cjelovitijom osobom) mogućnost da nekome pomogne u nevolji?! Poznajem osobe koje su blagoslovljene darom trpljenja i koje ga se nikada ne bi odrekle. Te osobe trpe s velikom radošću jer „vide“ plodove koje njihovo trpljenje donosi u živote drugih ljudi ali i plodove u vlastitu srcu – vide koliko ih taj dar mijenja u bolje ljude. Kad bi tebi, čitatelju, Bog ponudio da prihvatiš određeno trpljenje i pokazao ti da ćeš po njemu posredovati spasenje nekih ljudi od smrti, pakla ili možda neke neizlječive bolesti i pokazao ti da će ti ljudi bez tebe stradati, bi li ti bilo teško prihvatiti ga? Sjetimo se trenutaka kad smo nekome spasili život ili mu pomogli u velikoj nevolji – nismo li tada bili sretni i osjećali se uistinu ispunjenima, a pogotovo ako smo za to morali, npr. uložiti veliki napor ili biti jako hrabri?(usp. Iv 10,10) Ako razumijemo i cijenimo hrabrost i požrtvovnost vatrogasaca, spasilaca, vojnika i drugih koji su se spremni žrtvovati za bližnje, tada ćemo razumjeti da možemo učiniti još više od toga kad prikazujemo trpljenje s ljubavlju. Zbog nerazumijevanja, zaista su rijetki oni koji dobiju tako velik dar.

Osnovni problem predanja

Osnovni problem predanja su naša iskustva kada nismo bili uslišani; molili smo i nismo primili odgovor na molitvu pa smo zaključili, ili su nam tako sugerirali drugi, kako Bog želi da ostane onako kako je. Međutim, ako nismo primili nikakav odgovor, to može značiti da možda nismo imali vjere, ili ustrajnosti ili nismo ispravno molili. Kad nema Božjeg odgovora, naše trpljenje ostaje patnja bez smisla, dok se s Božjim odgovorom sve pretvara u duboku nutarnju radost, sve dobije smisao, i onda kad je odgovor trpljenje. Nekima sam nažalost morao reći da zbog nevjere i zato što se nisu mogli predati, neće ozdraviti i da će umrijeti, iako bi Isus radije da povjeruju i ozdrave. Apostol Jakov nam izričito kaže neka se ne nadamo da ćemo išta primiti ako tražimo bez vjere, te da molimo i ne primamo jer molimo kako bismo to što molimo potrošili u svojim požudama. Isus kaže da ćemo ŠTO GOD tražili s vjerom – primiti. Budući da je vjera dar koji dolazi izravno od Boga, ona će doći kad se predamo i kad molimo s ispravnom nakanom. U pripremi za svaku pojedinu misu, bit će nužno da se držimo pravila predanja. Predati se znači prepustiti Bogu da odredi vrijeme kad će nas i način na koji će nas uslišati. To je jedna od najvažnijih duhovnih lekcija koje trebamo naučiti i osnovni nutarnji stav sudjelovanja na misi. Suprotnost predanju je tjeskobna briga i tjeskobna molitva koja unaprijed definira ono što želi primiti i koja ne pristaje ni na što drugo. Predanje je molitva u kojoj čeznemo puni pouzdanja da ćemo primiti ono najbolje za sebe, na način i u vrijeme koje će po svojoj providnosti odrediti Bog. Predanje je i osnovni životni stav svakog vjernika. Kad naiđemo na životne poteškoće, nevolje i probleme, ne pitajmo zašto je Bog dopustio da nam se takvo što događa, nego kakvo će se veliko dobro dogoditi iz nastale situacije, uz njegovu pomoć.

Ostatak teksta pročitajte u tiskanom izdanju časopisa Book

Misa za početnike I. | Misa za početnike 2 | Misa za početnike 3